PD Kablar
Vaša poruka je uspešno poslata
Uskoro ćemo Vas kontaktirati
IZVEDENE AKCIJE
PREĐENI KILOMETRI
SEKCIJE
Planinarsko društvo KABLAR osnovano je aprila 1951. godine na inicijativu omladine Čačka. U inicijativnom odboru su bili Miodrag Krunić, Ljubiša Šijački, Rašo Milićević i Dragić Jovanović - Trale. Organizovani su prvi izleti u Ovčar Banju na Ovčar i Kablar.Negde 1952/53 pojavili su se prvi alpinisti koji su izveli i prvenstveni uspon u pećinu TURCINOVAC. Spominje se izvesni Slovenac Jug koji je radio u SLOBODI. Tokom vremena pojavilo se interesovanje za ekipna orijentaciona takmičenja, po pet u ekipi u letnjim i zimskim uslovima. Društvo se razvijalo tako da su i speleolozi i skijaši imali svoje aktivnosti. Broj članova je rastao iz godine u godinu tako da je 1962. god. društvo imalo oko 350 članova, a predsednik je bio ing. Stevo Panarin.... Društvo je imalo sekcije po osnovnim i srednjim školama. Planinari su učestvovali u povodom Dana mladosti i gradom su marširali zajedno sa ostalim sportistima. Takmičari u orijentaciji su imali jake ekipe i bili poznati u Srbiji i van nje. O tome svedoče brojne diplome i pehari. Pioniri su bili dva puta prvaci Srbije - 1975 i 1985. godine. Seniori su bili 1973. treći na Prvenstvu Srbije na Goliji. Tada su otišli na Prvenstvo Jugoslavije na Mavrovo , gde su osvojili 9. mesto od 18 ekipa. Omladinci su bili drugi u Srbiji krajem osamdesetih godina. na Fruškoj Gori. Ipak, jedno takmičenje je ostalo u najlepšoj uspomeni. To je bilo 1967. godine kada smo u konkurenciji od 44 ekipe osvojili prvo mesto i KUP VECERNJIH NOVOSTI. Iz tog vremena ostaju imena za istoriju: Slobodan Lazovic - Cule i Petar Velickovic - Pop. Jedan od velikana alpinizma u Cacku i prvi od instruktora bio je Miroslav Jovanović - Puro. On je tada sa oskudnom opremom izvodio uspone, zajedno sa Dr. Rastkom Stojanovićem, Aleksandrom Đorićem i Veliborom Stanišićem, na u stenama Kablara, Siceva i severne triglavske stene. Nakon nekoliko godina U Ovcar Banji je osnovana i Sluzba spasavanja u planinama. Obaveštajna tačka i stanica je bio planinarski dom BOGOLJUB CURIC. Naše društvo je šezdesetih godina posedovalo odmaraliste na Zdravljaku. 1962. odmaralište je ustupljeno obdaništu, da bi se nasi clanovi smestili u planinarsku kucu Ovcar Banji u blizini brane i železničkog mosta, dobijena od sumskog gazdinstva. Kucicu je u godinama krize zub vremena nagrizao, tako da su planinari pronasli napustenu kucu bivseg cuvara pruge uskog koloseka kod manastira Nikolje i 1972. god. se smestio u nju. Nastupio je period krize kada je društvo brojalo dvadesetak članova, a sastanci su odrzavani u restoranu TAKOVO i prostorijama MZ STARI GRAD. Godine 1975. dobili smo na koriscenje prostoriju od Saveza boraca u Dobracinoj ulici gde smo boravili do 1993. god. Godina 1973. je po mnogo cemu bila presudna za rad drustva. Predsednik je bio Srbislav Todorovic, a zamenici Zarko Djordjevic i Slobodan Milovanovic. Opet se pocelo sa masovnim akcijama. Organizovani su ogranci po srednjim skolama drzani su sastanci i predavanja. Organizovane su akcije SVI NA SNEG, planinarski pohod PARTIZANSKIM STAZAMA, PROLECNI DAN PLANINARA sa orijentacionim takmicenjem, speleolozi su imali tradicionalno bivakovanje u pecinama Stjenika, alpinisti su odlazili na tabore u Sloveniju, Sar planinu, Sicevacku klisuru. Orijentacisti su imali desetak takmicenja godisnje. Markirane su planinarske staze u okolini. Kupljena je nova alpinisticka oprema. Speleolozi su posecivali seminare u organizaciji PS Srbije u istocnoj Srbiji (Beljanica, Homoljske planine). Takmicari su donosili pehare sa takmicenja na Gocu, Ljuktenu, Tari, Povlenu. Broj clanova se popeo na 250. Za osmi mart 1979. god. Drustvo je organizovanlo masovan izlet na Taru sa 450 ucesnika u 9 autobusa. Godine 1976. organizovan je pohod u cast prvog oslobodjenja Cacka prvog oktobra od Spomen parka do Ovcar Banje preko Karaule sa 360 planinara iz 15 planinarskih drustava iz Srbije i van nje. Clanovi ovog drustva su za 1979. godinu proglaseni sportstima grada za osvajanje vrha Evrope - Mon Blan. Najbolu sportsku ekipu cinili su: Zarko Djordjevic, Vladan Marinovic, Dragan Mitrovic, Zoran Nesovanovic i Slobodan Milovanovic(vodja ekipe). Povodom 25-godisnjice Drustva organizovana je veoma uspesna izlozba u Domu kulture u Cacku. Za 12 dana izlozbu je posetilo preko 3000 ljudi. Krajem sedamdesetih godina u Srbiji pocinje ozbiljno da se razvija Orijentacioni sport, dok se planinarska orijentacija zapostavlja. Mi se polako ukljucujemo u tadasnje trendove. Organizujemo pojedinacna takmicenja na kartama razmere 1:25000 (fotokopije), sto je predstavljalo prelaz ka sadasnjoj orijentaciji. Osamdesetih godina ekonomska kriza se odrazava na rad Drustva. Broj clanova Drustava se svake godine smanjivao. Odvaja se grupa i osniva PD MEDICINAR sa sedistem u cacanskoj bolnici. Posle gasenja ovog drustva devedesetih osnivaci se vracaju u maticno drustvo. Orijentirci organizuju 1992. 1993. na kupljenim kartama dva takmicenja na Rajcu. Mada se broj clanova smanjio Društvo organizuje i vodi republičke akcije i uspone u inostranstvu. Tako je S. Milovanovic vodio beogradske planinare 1981. na Mon Blan. Godine 1987. Društvo organizuje malu turneju po Austriji i Italiji. uz učešće 9 planinara i alpinista. Osvojen je po drugi put najviši vrh Austrije Grosglokner 3798 m, izveden je uspon na Dolomitima - Cima Grande (Jovan Simić i Slobodan Milovanović). Godine 1985. zajedno sa članovima PD FRA osvajamo najveći vrh Balkana - Musalu 2924 m i izvode vise alpinistickih uspona tezine V stepena u stenama Maljovice (Slavisa Batinić, Slobodan Milovanović i Dejan Obradović). S. Milovanović je bio prvi put na Mon Blanu 1977. god, a na Grosglokneru u oviru lednickog tecaja 1977. god. 1978. god. naveza S. Milovanović - V. Marinović izlazi na Grosglokner 1980. god neuspeo pokusaj izlaska na Grosglokner zbog guste magle (Dragoljub Smiljanic, S. Batinic, S. Milovanovic) 1988. god. neuspeo pokusaj izlaska na Materhorn u Svajcarskoj (S. Milovanovic zajedno sa Kragujevcanima). Italijanskim grebenom izlaze do 4200 m (spomen ploca), ali zbog nevremena odustaju. 1982. ekipa u sastavu S. Milovanovic, S. Batinic, Cane Jovanocic i Lazarevic odlaze u Svajcarsku na Monte Rozu i Materhorn. Zbog orkanskog vetra koji je pocepao jedan šator i nevremena koji je trajao 7 dana odustaju od daljeg napredovanja (sa visine 2804 m. 1990 god. S. Milovanović učestvuje u ekspediciji srpskih alpinista na Pamir (Pik Lenjina 7134 m). Tog 13. jula kada su stigli u podnožje Pamira desila se do tada najveca katastrofa u istoriji svetskog alpinizma pod stenom Pik Lenjina. Ogromna lavina usmrtila je 42 alpinista iz vise zemalja. Srpski planinari su bili zbog toga uskraćeni za jednu aklimatizaciju tako da su na vrh izašli samo Zoran Bogdanović i Lambros Hudeludis sa vodičem iz Odese. 1991. god. organizujemo ekspediciju na Mon Blan i Materhorn sa učešćem planinara i alpinista iz Srbije i Makedonije. Većina učesnika izlazi na Mon Blan kao i svi Kablarci (C. Jovanović, D. Mitrović, Radoslav Čorbić i Rajko Vučićević). Na Materhorn (4487 m) se penjemo Švajcarskim grebenom. Na vrh izlaze R. Corbic i R. Vucicevic dok D. Mitrovic zajedno sa Lambrosom i Makedonkom stižu do 4400 m. 1991. u zimu S. Milovanovic po treci put odlazi na Visoke Tatre. Pored uspona na najveći - Gerlahovski vrh (2600 m) sa Racom Milojevićem izvodi prvenstveni uspon na južnoj steni Lomnickog štita. Foto sekcija Društva beleži sve uspone, a najveći uspeh je organizacija Izlože fotografije i dijapozitiva „Čovek i planina“ 2001. godine zajedno sa Foto kino klubom „Čačak“. uz učešće najpoznatijih fotografa iz cele Jugoslavije i BiH.
Skupština Planinarskog društva "Kablar" Čačak na sednici održanoj 28.03.2023. godine donela je sledeću odluku: Planinari PD Kablar se protive izgradnji Staklenog vidikovca na Kablaru po projektu koji je izradio "Energoprojekt"doo Beograd . Takođe je doneta odluka da se Planinarsko društvo "Kablar" obrati Planinarskom savezu Srbije sa zahtevom da zajednica planinara Srbije izjasni i zauzme svoj stav u odnosu na predmetni projekat i o tome izda zvanično saopštenje. Navedene odluke su donete u skladu proklamovanih ciljevima planinarskog društva koji se odnose na zaštitu i očuvanje prirode, jer smatramo da se ovakvim objektom uništavaju zatečene vrednosti i ugrožava status područja koje je od izuzetnog nacionalnog i međunarodnog značaja. Takođe ističemo da svaka intervencija u prostoru nepristupačnog terena specifične konfiguracije stenovitog masiva dovodi do nepovratne degradacije postojećeg prostora bar na dvostruko većoj površini. Za izgradnju ovakvog objekta neophodno je angažovanje teške mehanizacije i verovatno uništavanje samog grebena na vrhu Kablara. Planinarsko društvo "Kablar" poziva javnost da stane u zaštitu ovog planinskog bisera i iznese svoj stav u pogledu realizacije navedenog projekta. Posebno ističemo spremnost planinarske zajednice da aktivno doprinosi revitalizaciji područija Ovčarsko kablarske klisure kroz realizaciju ostalih planiranih projekata koji stvaraju uslove za povećanje turističke ponude. Smatramo da još nije kasno da idejni tvorci i realizatori projekta izgradnje “Staklenog vidikovca na Kablaru” još jednom preispitaju neophodnost njegove realizacije. SAOPŠTENJE PD “KABLAR” ČAČAK.pdf link: SAOPŠTENjE PLANINARSKOG SAVEZA SRBIJE POVODOM PLANIRANE IZGRADNjE “STAKLENOG VIDIKOVCA NA KABLARU
Planinarenje je jedna od ključnih aktivnosti u kojoj se čovek stapa sa prirodom. Ne radi se samo o mobilnosti, već i o užitku, disanju svežeg vazduha, otkrivanju nepoznatih predela, ostvarivanju ličnih ciljeva, druženju sa porodicom i prijateljima. Sa ove tačke gledišta, planinarenje je jedan od najzdravijih oblika rekreacije, jer nudi relativno umereno opterećenja tela, kardiovaskularnog sistema kao i zglobova. Osim toga, aktivira većinu mišićnih grupa i nudi ravnomernu raspodelu opterećenja. Kretanje na svežem vazduhu i prlepoj prirodi blagotvorno utiče na raspoloženje i psihu, povećava motivaciju i produktivnost. Odličan je alat protiv stresa i drugih problema današnjice, a osim toga što ćete napuniti baterije, bićete i fizički aktivni.
Uspon na "Tri vrha Visokih Tatri"
26.07.2023
NAJAVA AKCIJE: Bešnjaja – Kanjon Voljevice
04.06.2023
NAJAVA AKCIJE: ROGOZNA, MOKRA GORA 01-02. juli 2023
01.07.2023
NAJAVA AKCIJE Južna Srbija, petak – nedelja ( 09-11. Jun)
09.06.2023
Alpinizam je sport kod koga nema takmičenja, osim zadovoljstva postizanja uspona i izdržavanja svih napora i opasnosti. Alpinizam je u suštini kolektivan sport, jer se na najviše vrhove penju velike ekspedicije od više članova. Alpinizam zahteva i dugotrajni trening i izuzetnu fizičku pripremljenost .
Alpinistički tabor Kablar 2023.
19.05.2023
Popeti smerovi
Treking podrazumeva dugo, zahtevno pešačenje. Staze za treking su obično neoznačene ili manje poznate staze. Treking pored šetnje podrazumeva i snalaženje, orijentaciju i preživljavanje u prirodi. Izazovniji je od planinarenja i zahteva veću fizičku i psihičku spremnost: morate biti spremni hodati 6-8h dnevno. Često se od tačke A do tačke B prelazi najkraćim putem, što je moguće više pravolinijski.
3. kolo Treking i Trejl lige Srbije | 13.maj 2023
13.05.2023
zlato
srebro
bronza
Orijentiring (orijentacija) je sport u kome učesnik dobija kartu na kojoj su obeležene kontrole (mesta), koje on uz pomoć kompasa treba za što je kraće moguće vreme pronađe po redosledu zadatom na karti. Tokom trke takmičari se suočavaju sa svakakvim preprekama na terenu (potoci, reke, močvare, kameni odseci, bodljikave ograde, gusto šipražje, ...) koje moraju na ovaj ili onaj način preći ili zaobići da bi završili trku i sve to u što kraćem vremenu.
Penjanje u ledu aktivnost je uspona nagnutih ledenih formacija. Obično se penjanje u ledu odnosi na penjanje smrznutih vodopada i litica i kamenih ploča prekrivenih ledom smrznutim od protoka vode. Za potrebe penjanja led se može široko podeliti u dve sfere, alpski led i vodeni led. Alpski led nalazi se u planinskom okruženju, obično mu je potreban pristup da bi se do njega stiglo, a često se penje u pokušaju uspona na planinu. Vodeni se led obično nalazi na litici ili nekom drugom izdanku ispod vodenih tokova. Alpski led je smrznuta oborina, dok je vodeni led smrznuti protok vode.
Boravak u planini zahteva određena znanja, iskustva i navike koja se stiču vremenom. Najpogodniji način za to je čitanje literature iz ove oblasti, prikupljanje informacija sa interneta i učešće na organizovanim planinarskim turama. Ovaj priručnik, razvrstan po poglavljima, namenjen je planinarima - početnicima kao uputstvo, a iskusnijim kao podsetnik. Predstavljen je kao skup osnovnih znanja koja su nastala iz iskustva mnogih planinara.
PREUZMITE:: PRE ODLASKA U PLANINU
PREUZMITE:: PROTOKOL O PONAŠANJU NA PLANINARSKIM AKCIJAMA - PD KABLAR
PREUZMITE:: PLANINE U SRBIJI
PREUZMITE:: PLANINSKI VRHOVI U SRBIJI
PREUZMITE:: ADRESAR PD U SRBIJI
-predsednik-
salebarac@gmail.com
+381(0)648526048
-sekretar-
boris.levai@gmail.com
+381(0)641923816
-planinarska sekcija-
mbcacak@gmail.com
+381(0)63642684
-alpinistička sekcija-
+381(0)643091327
Upravni odbor PD Kablar; doneo je odluku o iznosu članarine za 2023. godinu:
* NAPOMENA: naknada za izradu članske kartice za nove članove i stare članove kojima su popunjena sva mesta za godišnje markice iznosi 100,00 dinara
Podaci za uplatu:
- žiro račun:155-3126-41
- primalac: PD Kablar Čačak
- svrha uplate:članarina za 2023. god.
VAŽNO: Potrebno je da novi članovi društva, osim uplate od 1.600 dinara, popune i potpišu EVIDENCIONI LIST ČLANA kao i IZJAVU O SAMOODGOVORNOSTI i dostave u prostorije društva Kneza Miloša 1 utorkom od 19:00 do 20:00 časova, ili skenirati i poslati mejlom na pdkablarcacak@gmail.com.
O planinarskom osiguranju detaljnije na https://pss.rs/o-savezu/komisije/komisija-za-preventivu-i-bezbednost-u-planinama-kpb/
Preuzmite: IzjavaOSamoodgovornosti22.doc
Preuzmite: Evidencioni_list22.docx
OBAVEŠTENJE REDOVNI SASTANCI - UTORKOM: Dana 17.01.2023.godine u novim prostorijama društva (ul. Kneza Miloša br.1) u 19:00 časova počinjemo sa održavanjem redovnih sastanaka društva koji će se održavati svakog utorka u 19:00 časova. Molimo organizatore i vodiče da koriste navedeni termin za komunikaciju sa učesnicima akcija.
Poštovani planinari,
ovim putem Vam dostavljamo Poziv za godišnju izbornu skupštinu
PD Kablar Čačak za 2022. godinu.
SKUPŠTINA ĆE SE ODRŽATI U
UTORAK 28.03.2023. godine
SA POČETKOM U 18.30 časova
U SALI MUZIČKE ŠKOLE (ul. Cara Dušana 25)
U prilogu ovog poziva dostavljamo Vam materijal za godišnju skupštinu.
Molimo vas da potvrdite prijem ovog poziva i učestvujete u radu skupštine društva jer i to predstavlja redovnu godišnju aktivnost društva koju su dužni da sprovedu izabrani organi društva.
Posebno ističemo da je skupština mesto gde svaki član može pred okupljenim planinarima izneti svoje predloge za bolji način organizovanja i funkcionisanja našeg društva.
Planinarski pozdrav!
Predsednik i Upravni Odbor
PD "Kablar" Čačak
Preuzmite: Fin.izvestaj za 2022.godinu.pdf
Preuzmite: Materijal za skupštinu.pdf
Preuzmite: Poziv za Skupštinu.pdf
(u skladu sa Statutom PD Kablar od 31.01.2017. godine)
3. UPRAVNI ODBOR
Član 38.
Članove Upravnog odbora bira Skupština Društva iz redova članova Društva na predlog Upravnog odbora Društva ili članova skupštine sa pravom glasa.
Član Upravnog odbora ne može biti istovremeno i član Nadzornog odbora.
Bira se 8 članova UO.
3. NADZORNI ODBOR
Član 47.
Nadzorni odbor Društva broji 3 (tri) člana koje bira Skupština Društva na predlog Upravnog odbor ili na pismeni predlog 5 članova Skupštine .
Nadzorni odbor bira iz svog sastava predsednika Nadzornog odbora. Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti istovremeno i članovi Upravnog odbora.
Biraju se 3 člana NO.
4. PREDSEDNIK DRUŠTVA
Član 50.
Predsednika Društva bira Skupština Društva iz redova istaknutih članova Društva na predlog Upravnog odbora Društva ili na predlog najmanje 20 članova Skupštine.
Predsednik Društva je i predsednik UO.
Na ovaj način UO PD Kablar želi da vas podseti da članstvo u planinarskoj organizaciji obuhvata i pravo svakog člana da bira i bude biran u organe društva i da na taj način svojim idejama, znanjima i organizacionim
sposobnostima doprinese razvoju planinarstva u našem gradu a i u široj planinarskoj zajednici. Činjenica je da svako od nas ima poprilično privatnih obaveza, međutim da bi neka zajednica trajala i ostvarivala ciljeve koje je sebi postavila potrebno je angažovanje pojedinaca u jednoj zajedničkoj priči.
Iskreno se nadamo da će se naći dovoljan broj članova da naša zajednička priča traje i da pokretačke energije bude sve više.
UO PD KABLAR
Preuzmite: OBAVEŠTENJE.pdf
Preuzmite: Array