OD 2008
0

IZVEDENE AKCIJE

0

PREĐENI KILOMETRI

2023
0

IZVEDENE AKCIJE

0

PREĐENI KILOMETRI

Visoke Tatre
26.07.23
Alpinistički tabor Kablar 2023.
19.05.23
Jastrebac
13.05.23
Bešnjaja
04.06.23
Rogozna i Mokra gora
01.07.23
Južna Srbija
09.06.23
No img

O NAMA

Planinarsko društvo KABLAR osnovano je aprila 1951. godine na inicijativu omladine Čačka. U inicijativnom odboru su bili Miodrag Krunić, Ljubiša Šijački, Rašo Milićević i Dragić Jovanović - Trale. Organizovani su prvi izleti u Ovčar Banju na Ovčar i Kablar.Negde 1952/53 pojavili su se prvi alpinisti koji su izveli i prvenstveni uspon u pećinu TURCINOVAC. Spominje se izvesni Slovenac Jug koji je radio u SLOBODI. Tokom vremena pojavilo se interesovanje za ekipna orijentaciona takmičenja, po pet u ekipi u letnjim i zimskim uslovima. Društvo se razvijalo tako da su i speleolozi i skijaši imali svoje aktivnosti. Broj članova je rastao iz godine u godinu tako da je 1962. god. društvo imalo oko 350 članova, a predsednik je bio ing. Stevo Panarin....
Društvo je imalo sekcije po osnovnim i srednjim školama. Planinari su učestvovali u povodom Dana mladosti i gradom su marširali zajedno sa ostalim sportistima. Takmičari u orijentaciji su imali jake ekipe i bili poznati u Srbiji i van nje. O tome svedoče brojne diplome i pehari. Pioniri su bili dva puta prvaci Srbije - 1975 i 1985. godine. Seniori su bili 1973. treći na Prvenstvu Srbije na Goliji. Tada su otišli na Prvenstvo Jugoslavije na Mavrovo , gde su osvojili 9. mesto od 18 ekipa. Omladinci su bili drugi u Srbiji krajem osamdesetih godina. na Fruškoj Gori.
Ipak, jedno takmičenje je ostalo u najlepšoj uspomeni. To je bilo 1967. godine kada smo u konkurenciji od 44 ekipe osvojili prvo mesto i KUP VECERNJIH NOVOSTI. Iz tog vremena ostaju imena za istoriju: Slobodan Lazovic - Cule i Petar Velickovic - Pop. Jedan od velikana alpinizma u Cacku i prvi od instruktora bio je Miroslav Jovanović - Puro. On je tada sa oskudnom opremom izvodio uspone, zajedno sa Dr. Rastkom Stojanovićem, Aleksandrom Đorićem i Veliborom Stanišićem, na u stenama Kablara, Siceva i severne triglavske stene.
Nakon nekoliko godina U Ovcar Banji je osnovana i Sluzba spasavanja u planinama. Obaveštajna tačka i stanica je bio planinarski dom BOGOLJUB CURIC. Naše društvo je šezdesetih godina posedovalo odmaraliste na Zdravljaku. 1962. odmaralište je ustupljeno obdaništu, da bi se nasi clanovi smestili u planinarsku kucu Ovcar Banji u blizini brane i železničkog mosta, dobijena od sumskog gazdinstva. Kucicu je u godinama krize zub vremena nagrizao, tako da su planinari pronasli napustenu kucu bivseg cuvara pruge uskog koloseka kod manastira Nikolje i 1972. god. se smestio u nju.
Nastupio je period krize kada je društvo brojalo dvadesetak članova, a sastanci su odrzavani u restoranu TAKOVO i prostorijama MZ STARI GRAD. Godine 1975. dobili smo na koriscenje prostoriju od Saveza boraca u Dobracinoj ulici gde smo boravili do 1993. god. Godina 1973. je po mnogo cemu bila presudna za rad drustva. Predsednik je bio Srbislav Todorovic, a zamenici Zarko Djordjevic i Slobodan Milovanovic. Opet se pocelo sa masovnim akcijama. Organizovani su ogranci po srednjim skolama drzani su sastanci i predavanja. Organizovane su akcije SVI NA SNEG, planinarski pohod PARTIZANSKIM STAZAMA, PROLECNI DAN PLANINARA sa orijentacionim takmicenjem, speleolozi su imali tradicionalno bivakovanje u pecinama Stjenika, alpinisti su odlazili na tabore u Sloveniju, Sar planinu, Sicevacku klisuru.
Orijentacisti su imali desetak takmicenja godisnje. Markirane su planinarske staze u okolini. Kupljena je nova alpinisticka oprema. Speleolozi su posecivali seminare u organizaciji PS Srbije u istocnoj Srbiji (Beljanica, Homoljske planine). Takmicari su donosili pehare sa takmicenja na Gocu, Ljuktenu, Tari, Povlenu. Broj clanova se popeo na 250. Za osmi mart 1979. god. Drustvo je organizovanlo masovan izlet na Taru sa 450 ucesnika u 9 autobusa. Godine 1976. organizovan je pohod u cast prvog oslobodjenja Cacka prvog oktobra od Spomen parka do Ovcar Banje preko Karaule sa 360 planinara iz 15 planinarskih drustava iz Srbije i van nje.
Clanovi ovog drustva su za 1979. godinu proglaseni sportstima grada za osvajanje vrha Evrope - Mon Blan. Najbolu sportsku ekipu cinili su: Zarko Djordjevic, Vladan Marinovic, Dragan Mitrovic, Zoran Nesovanovic i Slobodan Milovanovic(vodja ekipe). Povodom 25-godisnjice Drustva organizovana je veoma uspesna izlozba u Domu kulture u Cacku. Za 12 dana izlozbu je posetilo preko 3000 ljudi.
Krajem sedamdesetih godina u Srbiji pocinje ozbiljno da se razvija Orijentacioni sport, dok se planinarska orijentacija zapostavlja. Mi se polako ukljucujemo u tadasnje trendove. Organizujemo pojedinacna takmicenja na kartama razmere 1:25000 (fotokopije), sto je predstavljalo prelaz ka sadasnjoj orijentaciji. Osamdesetih godina ekonomska kriza se odrazava na rad Drustva. Broj clanova Drustava se svake godine smanjivao. Odvaja se grupa i osniva PD MEDICINAR sa sedistem u cacanskoj bolnici. Posle gasenja ovog drustva devedesetih osnivaci se vracaju u maticno drustvo.
Orijentirci organizuju 1992. 1993. na kupljenim kartama dva takmicenja na Rajcu. Mada se broj clanova smanjio Društvo organizuje i vodi republičke akcije i uspone u inostranstvu. Tako je S. Milovanovic vodio beogradske planinare 1981. na Mon Blan.
Godine 1987. Društvo organizuje malu turneju po Austriji i Italiji. uz učešće 9 planinara i alpinista. Osvojen je po drugi put najviši vrh Austrije Grosglokner 3798 m, izveden je uspon na Dolomitima - Cima Grande (Jovan Simić i Slobodan Milovanović).
Godine 1985. zajedno sa članovima PD FRA osvajamo najveći vrh Balkana - Musalu 2924 m i izvode vise alpinistickih uspona tezine V stepena u stenama Maljovice (Slavisa Batinić, Slobodan Milovanović i Dejan Obradović). S. Milovanović je bio prvi put na Mon Blanu 1977. god, a na Grosglokneru u oviru lednickog tecaja 1977. god. 1978. god. naveza S. Milovanović - V. Marinović izlazi na Grosglokner 1980. god neuspeo pokusaj izlaska na Grosglokner zbog guste magle (Dragoljub Smiljanic, S. Batinic, S. Milovanovic) 1988. god. neuspeo pokusaj izlaska na Materhorn u Svajcarskoj (S. Milovanovic zajedno sa Kragujevcanima).
Italijanskim grebenom izlaze do 4200 m (spomen ploca), ali zbog nevremena odustaju. 1982. ekipa u sastavu S. Milovanovic, S. Batinic, Cane Jovanocic i Lazarevic odlaze u Svajcarsku na Monte Rozu i Materhorn. Zbog orkanskog vetra koji je pocepao jedan šator i nevremena koji je trajao 7 dana odustaju od daljeg napredovanja (sa visine 2804 m. 1990 god. S. Milovanović učestvuje u ekspediciji srpskih alpinista na Pamir (Pik Lenjina 7134 m). Tog 13. jula kada su stigli u podnožje Pamira desila se do tada najveca katastrofa u istoriji svetskog alpinizma pod stenom Pik Lenjina. Ogromna lavina usmrtila je 42 alpinista iz vise zemalja. Srpski planinari su bili zbog toga uskraćeni za jednu aklimatizaciju tako da su na vrh izašli samo Zoran Bogdanović i Lambros Hudeludis sa vodičem iz Odese. 1991. god. organizujemo ekspediciju na Mon Blan i Materhorn sa učešćem planinara i alpinista iz Srbije i Makedonije. Većina učesnika izlazi na Mon Blan kao i svi Kablarci (C. Jovanović, D. Mitrović, Radoslav Čorbić i Rajko Vučićević).
Na Materhorn (4487 m) se penjemo Švajcarskim grebenom. Na vrh izlaze R. Corbic i R. Vucicevic dok D. Mitrovic zajedno sa Lambrosom i Makedonkom stižu do 4400 m. 1991. u zimu S. Milovanovic po treci put odlazi na Visoke Tatre. Pored uspona na najveći - Gerlahovski vrh (2600 m) sa Racom Milojevićem izvodi prvenstveni uspon na južnoj steni Lomnickog štita.
Foto sekcija Društva beleži sve uspone, a najveći uspeh je organizacija Izlože fotografije i dijapozitiva „Čovek i planina“ 2001. godine zajedno sa Foto kino klubom „Čačak“. uz učešće najpoznatijih fotografa iz cele Jugoslavije i BiH.

No img

SAOPŠTENJE PD “KABLAR” ČAČAK

Skupština Planinarskog društva "Kablar" Čačak na sednici održanoj 28.03.2023. godine donela je sledeću odluku:
Planinari PD Kablar se protive izgradnji Staklenog vidikovca na Kablaru po projektu koji je izradio "Energoprojekt"doo Beograd .
Takođe je doneta odluka da se Planinarsko društvo "Kablar" obrati Planinarskom savezu Srbije sa zahtevom da zajednica planinara Srbije izjasni i zauzme svoj stav u odnosu na predmetni projekat i o tome izda zvanično saopštenje.
Navedene odluke su donete u skladu proklamovanih ciljevima planinarskog društva koji se odnose na zaštitu i očuvanje prirode, jer smatramo da se ovakvim objektom uništavaju zatečene vrednosti i ugrožava status područja koje je od izuzetnog nacionalnog i međunarodnog značaja.
Takođe ističemo da svaka intervencija u prostoru nepristupačnog terena specifične konfiguracije stenovitog masiva dovodi do nepovratne degradacije postojećeg prostora bar na dvostruko većoj površini. Za izgradnju ovakvog objekta neophodno je angažovanje teške mehanizacije i verovatno uništavanje samog grebena na vrhu Kablara.
Planinarsko društvo "Kablar" poziva javnost da stane u zaštitu ovog planinskog bisera i iznese svoj stav u pogledu realizacije navedenog projekta.
Posebno ističemo spremnost planinarske zajednice da aktivno doprinosi revitalizaciji područija Ovčarsko kablarske klisure kroz realizaciju ostalih planiranih projekata koji stvaraju uslove za povećanje turističke ponude.
Smatramo da još nije kasno da idejni tvorci i realizatori projekta izgradnje “Staklenog vidikovca na Kablaru” još jednom preispitaju neophodnost njegove realizacije.
SAOPŠTENJE PD “KABLAR” ČAČAK.pdf
link: SAOPŠTENjE PLANINARSKOG SAVEZA SRBIJE POVODOM PLANIRANE IZGRADNjE “STAKLENOG VIDIKOVCA NA KABLARU

PLANINARSKA SEKCIJA

No img

Planinarenje je jedna od ključnih aktivnosti u kojoj se čovek stapa sa prirodom. Ne radi se samo o mobilnosti, već i o užitku, disanju svežeg vazduha, otkrivanju nepoznatih predela, ostvarivanju ličnih ciljeva, druženju sa porodicom i prijateljima. Sa ove tačke gledišta, planinarenje je jedan od najzdravijih oblika rekreacije, jer nudi relativno umereno opterećenja tela, kardiovaskularnog sistema kao i zglobova. Osim toga, aktivira većinu mišićnih grupa i nudi ravnomernu raspodelu opterećenja. Kretanje na svežem vazduhu i prlepoj prirodi blagotvorno utiče na raspoloženje i psihu, povećava motivaciju i produktivnost. Odličan je alat protiv stresa i drugih problema današnjice, a osim toga što ćete napuniti baterije, bićete i fizički aktivni.

Trenutna statistika

PD KABLAR
PREGLED SVIH AKCIJA PD KABLAR
UKUPNO
0

IZVEDENE AKCIJE

0

PREĐENI KILOMETRI

2023
0

IZVEDENE AKCIJE

0

PREĐENI KILOMETRI

POJEDINAČNO
UKUPNO
rb Ime i prezime IZVEDENE AKCIJE PREĐENI KILOMETRI
1 Zvonko Dmitrić 491 8297
2 Zoran Krndija 405 5987
PREGLED SVIH ČLANOVA
2023
rb Ime i prezime IZVEDENE AKCIJE PREĐENI KILOMETRI
PREGLED SVIH ČLANOVA

ALPINISTIČKA SEKCIJA

No img

Alpinizam je sport kod koga nema takmičenja, osim zadovoljstva postizanja uspona i izdržavanja svih napora i opasnosti. Alpinizam je u suštini kolektivan sport, jer se na najviše vrhove penju velike ekspedicije od više članova. Alpinizam zahteva i dugotrajni trening i izuzetnu fizičku pripremljenost .

ALPINISTIČKA SEKCIJA - Najave

Popeti smerovi

PD KABLAR - AO Čačak
UKUPNO
0

Popeti smerovi

2022/23
0

Popeti smerovi

POJEDINAČNO
UKUPNO
rb Ime i prezime Popeti smerovi
1 Slobodan Milovanović 6
Ukupno popeti smerovi
2022/23
rb Ime i prezime Popeti smerovi
Smerovi po godinama

TREKING

No img

Treking podrazumeva dugo, zahtevno pešačenje. Staze za treking su obično neoznačene ili manje poznate staze. Treking pored šetnje podrazumeva i snalaženje, orijentaciju i preživljavanje u prirodi. Izazovniji je od planinarenja i zahteva veću fizičku i psihičku spremnost: morate biti spremni hodati 6-8h dnevno. Često se od tačke A do tačke B prelazi najkraćim putem, što je moguće više pravolinijski.

0

zlato

0

srebro

0

bronza

Pregled TLS
Rb Ime i prezime zlato srebro bronza učešće
1 Zdravko Karadžić 1 1 1 3 pregled
2 Vasilije Vučetić 1 2 0 3 pregled
3 Nevena Trifunović 1 0 0 2 pregled
4 Zoran Ognjanović 2 0 0 2 pregled
5 Slađana Petrović 0 2 0 2 pregled

PLANINSKA ORIJENTACIJA

No img

Orijentiring (orijentacija) je sport u kome učesnik dobija kartu na kojoj su obeležene kontrole (mesta), koje on uz pomoć kompasa treba za što je kraće moguće vreme pronađe po redosledu zadatom na karti. Tokom trke takmičari se suočavaju sa svakakvim preprekama na terenu (potoci, reke, močvare, kameni odseci, bodljikave ograde, gusto šipražje, ...) koje moraju na ovaj ili onaj način preći ili zaobići da bi završili trku i sve to u što kraćem vremenu.

PENJANJE U LEDU

No img

Penjanje u ledu aktivnost je uspona nagnutih ledenih formacija. Obično se penjanje u ledu odnosi na penjanje smrznutih vodopada i litica i kamenih ploča prekrivenih ledom smrznutim od protoka vode. Za potrebe penjanja led se može široko podeliti u dve sfere, alpski led i vodeni led. Alpski led nalazi se u planinskom okruženju, obično mu je potreban pristup da bi se do njega stiglo, a često se penje u pokušaju uspona na planinu. Vodeni se led obično nalazi na litici ili nekom drugom izdanku ispod vodenih tokova. Alpski led je smrznuta oborina, dok je vodeni led smrznuti protok vode.

PRE ODLASKA U PLANINU

No img

Boravak u planini zahteva određena znanja, iskustva i navike koja se stiču vremenom. Najpogodniji način za to je čitanje literature iz ove oblasti, prikupljanje informacija sa interneta i učešće na organizovanim planinarskim turama. Ovaj priručnik, razvrstan po poglavljima, namenjen je planinarima - početnicima kao uputstvo, a iskusnijim kao podsetnik. Predstavljen je kao skup osnovnih znanja koja su nastala iz iskustva mnogih planinara.

Uprava PD Kablar

No img
ALEKSANDAR BARAĆ

-predsednik-

salebarac@gmail.com

+381(0)648526048

No img
BORIS LEVAI

-sekretar-

boris.levai@gmail.com

+381(0)641923816

No img
MIROSLAV BOGDANOVIĆ

-planinarska sekcija-

mbcacak@gmail.com

+381(0)63642684

No img
SLOBODAN MILOVANOVIĆ

-alpinistička sekcija-

+381(0)643091327